Vijesti » Poroci i nasilje u sportu » Dosada kao novi porok mladih

Dosada kao novi porok mladih

Image - Dosada kao novi porok mladih

Bolje je biti neuljudan nego dosadan. - William Shakespeare

Svi smo se u životu našli u situacijama kad nam je bilo dosadno, kad nismo imali čime ispuniti vrijeme, kad smo nastojali svim silama ispuniti, obogatiti taj prazan prostor, ili  smo jednostavno bili bezvoljni.. Što je to dosada, kako dolazi do  nje?

Dosada je prestanak svakog uključivanja gdje nema više povezanosti između razmišljanja i bilo kojeg objekta. Mozak se više ne bavi ni jednom stvari jer je prestalo svako zanimanje za bilo što. Predstavlja najneugodniji doživljaj koji moždani ustroj jednostavno ne može podnijeti jer je to mentalno osiromašenje do ništice. I mozak se nastoji popuniti najrazličitijom drugim sadržajima. To može biti, ako imamo sreću, neka ugodna uspomena ili nadanje odnosno maštanje. No češće se u prazan mozak ubaci doživljaj koji izaziva strah, gađenje, agresiju ili kakvu drugu neugodnost. Bolje i zlo nego ništa, rezonira mozak. Otuda je dosada polazište najneugodnijih i najstrašnijih planova i, nažalost, njihova ostvarenja. prof. dr. (Vladimir Gruden, dr. med., spec. Psihoterapije)

Kako mladi provode slobodno vrijeme?

Sve više argumenata govori kako mladi provode slobodno vrijeme u rizičnim okolnostima. To vrijeme postaje ‘siva zona’ u kojemu nitko ne želi preuzeti odgovornos. Višak dosade, a manjak ambicija, postaje novi porok mladih.
Istraživanje ElkeZeijl pod nazivom ‘Slike slobodnog vremena adolescenata’ daje komparativnu analizu značenja slobodnih aktivnosti u Nizozemskoj i SAD-u, gdje se donose argumenti o negativnim implikacijama neorganiziranog slobodnog vremena. I u istraživanju o društvenom položaju i preferencijama mladih grada u Osijeku i Zadru, a koje je realizirano u svibnju i lipnju 2007. godine, gdje su obuhvaćene kategorije učenika srednjih škola, studenata, zaposlenih i nezaposlenih mladih ljudi. Navodimo neke zanimljive dijelove iz tog istraživanja (Mlinarević V., Miliša Z. i Proroković A., 2007.).

Kada je riječ o kvaliteti i kvantiteti slobodnog vremena mladih ljudi, pokazalo se da dvije trećine nije zadovoljno načinom svog provođenja slobodnog vremena. Rezultati su pokazali da mladi ljudi svoje slobodno vrijeme najviše ‘troše’ u kafićima, te provode u pasivnim oblicima zabave. Najmanje su zastupljeni kulturni i društveno angažirani sadržaji. Zanimljiva je činjenica da na pitanje gdje sebe vide u željenim aktivnostima slobodnog vremena opet na prvo mjesto stavljaju kafiće.

Mnogi drugi autori dobili su slične rezultate, te istaknuli činjenicu da mladi iznimno nekvalitetno provode svoje slobodno vrijeme. Najzastupljenija je orijentacija na dokoličarenje (gledanje televizora, surfanje po internetu, čitanje revija, časopisa za tinejdžere, sve do izležavanja, lutanja po gradu, trgovačkim centrima i sl.), zabavu (odlazak na koncerte, izlazak u diskoklubove, odlazak na kućne zabave), obiteljska orijentacija (odlazak u crkvu, sudjelovanje u tradicijskim igrama tj. obiteljskim igrama i briga o kućnim ljubimcima), orijentacija na sport (aktivno, rekreativno bavljenje sportom, odlazak na sportske priredbe) i kulturna orijentacija (odlazak u teatar, posjeta izložbama, čitanje knjiga, posjećivanje tečajeva…). Slobodni izbor umjesto da ovisi o preferencijama, interesima i potrebama svakog pojedinca, često se kreativnost u izvanškolskim aktivnostima mladih sputava ili se stihijski događa, tj. neselektivno odabire voljom drugih. (Previšić, V.).

A za kraj jedan kratki klip o tome što pojedini prvašići očekuju od škole.. J

-->